Šta je mjenica?
Mjenica je hartija od vrijednosti koja predstavlja skup bitnih elemenata mjenice (7 ili 8 elemenata u zavisnosti da li je u pitanju trasrana ili solo mjenica).
Bitni elementi trasirane mjenice su:
1. riječ mjenica, koja mora biti napisana u tekstu mjenice i to na jeziku na kome je sastavljena mjenica;
2. bezuslovni nalog da se plati određena svota novaca;
3. određivanje dospjelosti, određeno vrijeme kada je potrebno platiti mjenicu;
4. mjesto, gdje se plaćanje treba obaviti;
5. ime lica kome će se platiti (remitent);
6. ime lica koje će platiti mjeničnu obavezu (trasat);
7. potpis (trasanta), lica koje je izdalo mjenicu;
8. datum i mjesto izdavanja mjenice.
Ako mjenica ne sadrži sve spomenute sastojke, koji se po Zakonu o mjenici (Sl. gl. RS broj 32/01) smatraju kao bitni, mjenica ne vrijedi kao papir od vrijednosti, koji praktično nema nikakvog značaja u poslovnom svijetu.
Izuzetno ipak mjenica vrijedi, ako nije u mjenici označena dospjelost, jer se prema Zakonu smatra, da je to mjenica po viđenju. Trasirana mjenica na kojoj nije označeno mjesto izdavanja, smatra se da je izdana u mjestu, koje je navedeno pored trasantovog potpisa. Ako ne bi kod trasantovog potpisa bilo navedeno mjesto izdavanja, mjenica ne vrijedi kao trasirana mjenica. Ako nije u mjenici određeno mjesto plaćanja, smatra se da je mjesto plaćanje mjesto trasatovog prebivališta.
Mjenica mora biti izdata u pisanoj formi, a napisana može biti na bilo čemu (samo u određenim državama npr Crna Gora, mjenični obrazac je strogo propisan).
Mjenica se danas najčešće koristi kao sredstvo obezbjeđenja kod bankarskih usluga kreditiranja, a nešto rjeđe kao sredstvo plaćanja, iako po svojoj funkciji jednako služi i toj svrsi.
