Javna prodaja

Nekretnine

Vozila

Mašine i oprema

Potraživanja

Razno

Javne Prodaje

Ukupno oglasa: 0

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine

Mediji o nama

Potraživanje – tražbina (potraživanje) (engl. receivables, njem. Forderung), zahtjev povjerioca (zašticen obaveznim pravom) da mu dužnik izvrši odredenu cinidbu. Zahtjev za odredeno davanje ili cinjenje može se odnositi i na trpljenje ili propuštanje. Kako se mogu prenositi s jednog lica na drugo, potraživanja postaju predmet poslovnih transakcija (na berzama), sredstvo kreditiranja i osiguranja, sredstvo placanja i sl. Potraživanja se smatraju tekucom imovinom privrednog društva, ako su naplativa u roku od godine dana (tu se ubrajaju potraživanja od kupaca, izdati depoziti i kaucije, razlicita kratkorocna potraživanja od povezanih i pridruženih društava, izdati finansijski krediti s rokom otplate do godine dana, potraživanja od državnih organa, od radnika i sl.), u suprotnom spadaju u stalnu imovinu. Potraživanja mogu biti sigurna, tj. imati svoj veritet (pravovaljanost i istinitost) i bonitet (imovinsku vrijednost), u suprotnom su dubiozne (sumnjive)
Prema stepenu zagarantovanosti, potraživanje može biti:
- potraživanje bez posebnog osiguranja;
- hipotekom osigurano potraživanje;
- privilegovano naplativo potraživanje (naplativo prije svih drugih, pa i hipotekom osiguranih potraživanja).
Prema vjerovatnoci naplativosti, potraživanja mogu biti:
- naplativa;
- sumnjiva;
- sporna i
- nenaplativa.
Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novcanom prometu i novcanim poslovima. Najčešće se bavi uzimanjem i davanjem kredita. Bankarstvo je privredna djelatnost koja se bavi posebnim poslovima u vezi s novcem i novcanim vrijednostima, a tako nazivamo i ekonomsku nauku o bankama i njihovu poslovanju. Banke se od velike važnosti za svaku privrednu. One mogu stvarati, prenositi i upravljati novcem. Takode, osiguravaju sigurniju alokaciju novcanih fondova od suficitnih prema deficitnim subjektima. Banke su svojim posredstvom u takvim poslovima smanjile troškove vezane za takve transfere. Stvaranje bankarstva seže daleko u istoriju, u vrijeme antike. Medutim, svoj procvat bankarstvo doživljava u srednjem vijeku. U pozitivnom pravu Republike Srpske osnivanje i rad banaka regulisan je Zakonom o bankama Republike Srpske (Sl. gl. RS br. br. 44 od 19. juna 2003, 74/04, 116/11, 5/12).
Mikrokreditna organizacija – Mikrokreditna organizacija u smislu Zakona o mikrokreditnim organizacijama (Sl. gl. RS br. 64 od 7. jula 2006, 116/11) je nedepozitna finansijska organizacija cija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita. Mikrokreditna organizacija obavlja djelatnost mikrokreditiranja u skladu sa Zakonom, s ciljem poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povecanja zaposlenosti, pružanja podrške razvoju preduzetništva i sticanja dobiti. Mikrokreditna organizacija je pravno lice koje se može osnovati i poslovati kao mikrokreditno društvo ili mikrokreditna fondacija. Svojstvo pravnog lica mikrokreditna organizacija stice upisom u sudski registar privrednih društava, odnosno sudski registar udruženja gradana.

Mikrokredit u smislu Zakona je kredit odobren u maksimalnom iznosu 50.000 konvertibilnih maraka od strane mikrokreditnog društva ili 10.000 konvertibilnih maraka od strane mikrokreditne fondacije. Poslove davanja mikrokredita kao djelatnost mogu obavljati iskljucivo mikrokreditne organizacije koje su za obavljanje tih poslova prethodno dobile dozvolu za rad Agencije i izvršile upis u sudski registar. Agencija dozvolu izdaje na neodredeno vrijeme, a dozvola nije prenosiva.
Leasing - Izraz “leasing” potice od engleske imenice “lease” što u prevodu znaci najam. Leasing je alternativan nacin finansiranja gdje je potrebno istaknuti korištenje predmeta leasinga, a ne posjedovanje (use but not posses), tj. filozofija leasinga proizlazi iz ideje o profitabilnom korištenju nekog investicionog dobra uz fleksibilan nacin placanja koji omogucuje investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala, uspješno poslovanje i najvecu iskoristivost sredstava.

Leasing je trostrani odnos u kojem ucestvuju:
- proizvođač opreme ili dobavljač predmeta leasing;
- korisnik leasing;
- leasing društvo (davalac leasinga).
Dva su osnovna tipa leasinga - finansijski i operativni. Obje vrste imaju svoje specificnosti te pokrivaju sve potrebe korisnika leasinga.

Prednosti leasinga:
- mogućnost upravljanja vlastitim finansijskim rezultatom;
- prilagođavanje mjesečne finansijske obaveze mogućnostima i potrebama;
- pogodnosti u osiguranju, akcijske cijene i troškovi koji se mogu dugoročno izračunati, odnosno projicirati;
- kratak rok od podnošenja zahtjeva za leasing do odobrenja.
Leasing društvo – Leasing društvo je pravno lice koje je upisano u sudski registar na osnovu dozvole za obavljanje poslova leasinga izdate od Agencije. Leasing društvo može biti osnovano kao akcionarsko društvo, ili kao društvo sa ogranicenom odgovornošcu. Niko ne može u poslovnom imenu društva ili u pravnom prometu koristiti rijec "leasing", odnosno izvedenice te rijeci bez saglasnosti Agencije. Leasing društvo ne smije u nazivu sadržavati rijec "banka", odnosno izvedenice te rijeci bez saglasnosti Agencije.
Nekretnina i pokretne stvari – Nekretnina u stvarnom pravu oznacava cesticu zemljine površine, ukljucujuci i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje (prije svega zgrada,kuca, i sl.). Jednu nekretninu, u pravnom smislu, može ciniti i više zemljišnih cestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

Trava, drvece, plodovi i sve upotrebljive stvari koje zemlja rada na svojoj površini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. Što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgradeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugradeno, njoj dogradeno, na njoj nadogradeno ili bilo kako drukcije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene.

Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge gradevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nosioca ovlašcuje da na tom tudem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svome vlasništvu (pravo gradenja). Isto na odgovarajuci nacin vrijedi i za zgrade i druge gradevine koje od zemljišta ili od opštega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svog nosioca ovlašcuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svome vlasništvu.

Mašine i slicni uredaji koji bi inace bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima, ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabilježi u zemljišnoj knjizi da su oni vlasništvo drugog lica.

Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošcu te nekretnine.
Zakon o stvarnim pravima (Sl. gl. RS br. 124 od 27. decembra 2008, 58/09, 95/11) u clanu 6. normira:

Nepokretnosti su cestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Pokretnosti su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove suštine.

Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nepokretnosti ili ih zakon izjednacava sa nepokretnostima.

Zakonom odredene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednacene sa stvarima i tada se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa svojinama nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglašene kao nepokretne.

Ako postoji sumnja u to da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar.

Životinje nisu stvari, ali za njih vrijedi sve što i za stvari, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Opšta i javna dobra - Nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti fizickog ili pravnog lica pojedinacno, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao što su: vazduh, voda u rijekama, izvorima, jezerima i moru. Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uslovima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo. Rudna bogatstva, vode, divljac, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet svojine i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga ležišta ili staništa na osnovu dozvole ili koncesije nadležnog organa.

Dobra od opšteg interesa - Dobra od opšteg interesa koja nisu opšta dobra, kao što su gradevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, zašticeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekološkog znacaja, mogu biti objekat prava svojine i drugih stvarnih prava. Nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na dobrima od opšteg interesa dužni su da ostvaruju svoja prava u skladu sa nacinom upotrebe i korišcenja, propisanim posebnim zakonima. Dobra od opšteg interesa uživaju posebnu zaštitu.
Postupak sudske prodaje nekretnina - Izvršenje na nepokretnosti sprovodi se u skladu sa Zakonom o izvšnom postupku (Sl. gl. RS br. 59 od 18. jula 2003, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10), i to zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvrdivanjem vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobijenog prodajom.
- Razgledanje nepokretnosti - Sud ce zakljuckom odrediti nacin i vrijeme kada lice zainteresovano za kupovinu nepokretnosti može razgledati nepokretnost.
- Ako izvršenik (dužnik ili založni dužnik) ili drugo lice sprecava ili ometa razgledanje nepokretnosti, sud ce odrediti da se izvršenik i to lice udalje s nepokretnosti za vrijeme razgledanja. Zakljucak o udaljavanju sprovodi izvršilac, po potrebi, uz pomoc policije.
Prodaja nepokretnosti obavlja se putem usmenog javnog nadmetanja. U javnom nadmetanju, kao kupci mogu ucestvovati samo lica koja su prethodno dala obezbjedenje.Pored lica koja po ovom zakonu nisu dužna dati obezbjedenje u izvršnom postupku, obezbjedenje nisu dužni dati tražilac izvršenja na ciji je prijedlog odredeno izvršenje i nosioci prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom nepokretnosti, ako njihova potraživanja dostižu iznos obezbjedenja i ako bi se, s obzirom na njihov prvenstveni red i utvrdenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.

Obezbjedenje iznosi jednu desetinu odredene vrijednosti nepokretnosti, s tim što ne može iznositi više od 10.000,00 KM. Ponudiocima cija ponuda nije prihvacena, osim za tri najbolja ponuñaca, vratice se obezbjedenje odmah nakon zakljucenja javnog nadmetanja. Rocište za javno nadmetanje održace se i kad prisustvuje samo jedan ponudilac.Sud ce zakljuckom, na zahtjev lica koje ima pravo prvenstvenog namirenja odrediti da se rocište za prodaju odgodi ako sudjeluje samo jedan ponudilac.

Ko ne može biti kupac - Kupac ne može biti sudija ili drugo lice koje službeno ucestvuje u postupku prodaje, njihov supružnik i s njima povezana lica (preci, potomci, braca i sestre i njihovi supružnici), izvršenik i njegov supružnik, a ni lice koje po zakonu ne može steci nepokretnost koja je predmet izvršenja.

Bez pristanka lica koje se u izvršnom postupku po redu prvenstva namiruju prije tražioca izvršenja, nepokretnost se na javnom nadmetanju ne može prodati za cijenu koja ne pokriva ni djelimicno iznos potraživanja tražioca izvršenja.

Na prvom rocištu za javno nadmetanje ne može se nepokretnost prodati ispod polovine utvrdene vrijednosti. Pocetne ponude za prvo rocište na iznose manje od jedne polovine utvrdene vrijednosti nece biti razmatrane.

Prva prodaja - Ako se nepokretnost ne proda na prvom, sud ce zakazati drugo rocište u roku od 30 dana. Sud ce zakazati rocište u istom roku i u slucaju da tri ponudaca sa najvišom ponudom na prvom rocištu nisu uplatila prodajnu cijenu u skladu sa odredbama clana 92. stav 3. Zakona o izvršnom postupku.

Druga prodaja - Na drugom rocištu nepokretnost ne može biti prodata za manje od jedne trecine vrijednosti utvrdene zakljuckom o prodaji. Pocetna ponuda na drugom rocištu ne može biti manja od jedne trecine od utvrdene vrijednosti.

Ukoliko nema nosilaca prava prece kupovine iz clana 83. stav 1. Zakona, lice koje po odredbama clana 98. Zakona ima pravo prvenstvenog namirenja iz prodajne cijene stice pravo prece kupovine po cijeni postignutoj na trecem rocištu.

Stranke i lica koja se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik, da se nepokretnost može prodati nadmetanjem i za cijenu nižu od gore navedenih.

Ako su se stranke prije pokretanja izvršnog postupka u sporazumu sklopljenom pred sudom saglasile da se nepokretnost radi naplate potraživanja tražioca izvršenja utvrdene tim sporazumom može prodati i za cijenu nižu od gore navedenih, nepokretnost se vec na prvom rocištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne ucestvuju druga lica koja se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisali u zemljišnu knjigu prije nego što je u tu knjigu upisano pravo tražioca izvršenja kojim je obezbjedena naplata njegovog potraživanja. Najniža cijena po kojoj se nepokretnost može prodati u tom slucaju ne može biti ispod jedne trecine utvrdene vrijednosti.

Polaganje cijene - Ponudac sa najvišom ponudom na rocištu placa ukupnu prodajnu cijenu, umanjenu za položeno obezbjedenje, polaganjem cijene sudu u roku koji je sud odredio a koji ne može biti duži od 30 dana od dana objavljivanja zakljucka na sudskoj tabli.

Ukoliko ponudac sa najvecom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predvidenom roku, sud ce zakljuckom proglasiti prodaju tom ponudacu nevaljanom i novim zakljuckom odrediti da je nepokretnost prodata drugom po redu ponudacu, koji treba da u roku koji odredi sud, a koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema tog zakljucka sudu deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponudac ne položi cijenu u predvidenom roku, sud primjenjuje ova pravila i na treceg ponudaca.

U slucaju da sva tri ponudaca sa najvišom ponudom ne ispune svoje obaveze placanja prodajne cijene u odredenim rokovima, sud može oglasiti da prvo rocište nije uspjelo i zakazati novo rocište koje treba da se održi u skladu sa cl. 84. do 90. Zakona.

Iz položenog obezbjedenja prvog ponudaca kojem je prodata imovina i koji u predviñenom roku ne uplati prodajnu cijenu pokrivaju se troškovi neuspjelog rocišta. Ako se ovi troškovi ne mogu namiriti u cjelosti iz iznosa obezbjedenja koje je položio prvi ponudac, razlika se namiruje iz obezbjedenja drugog ponudaca ako i ovaj odustane od kupovine nepokretnosti. Ova pravila se shodno primjenjuju i u slucaju odustanka treceg ponudaca.

Predaja nepokretnosti kupcu - Nakon polaganja cijene sud rješenjem dosuduje nepokretnost kupcu (rješenje o dosudi). Ovim rješenjem sud odreduje da se nepokretnost preda kupcu, a zemljišno knjižnom sudu da se izvrši upis promjene prava svojine te brišu prava trecih za koje je to rješenjem odredeno.

Rješenje se objavljuje na oglasnoj tabli. Istekom treceg dana od dana isticanja na oglasnoj tabli smatra se da je rješenje dostavljeno svim licima kojima se dostavlja zakljucak o prodaji te svim ucesnicima u nadmetanju.
Postupak sudske prodaje pokretnih stvari - Izuzimanje od izvršenja - Ne mogu biti predmet izvršenja:
- predmeti koji su neophodno potrebni izvršeniku (dužniku) i clanovima njegove porodice za zadovoljavanje svakodnevnih potreba,
- hrana i ogrev za potrebe izvršenika (dužnika) i clanova njegovog domacinstva za tri mjeseca,
- gotov novac izvršenika (dužnika) po osnovi potraživanja koja su izuzeta ili ogranicena od izvršenja te gotov novac izvršenika (dužnika) koji ima stalna mjesecna primanja do mjesecnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja, proporcionalno vremenu do iduceg primanja,
- medalje, ratne spomenice i drugo ordenje i priznanja, vjencani prsten, licna pisma, rukopisi i drugi licni spisi izvršenika (dužnika), porodicne fotografije, licne i porodicne isprave i porodicni portreti.
- Poštanska pošiljka ili poštanska novcana doznaka upucena izvršeniku ne može biti predmet izvršenja prije urucenja.

Izvršenje na pokretnim stvarima sprovodi se njihovom zapljenom, procjenom i prodajom te namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobivenog prodajom.

Zapljena i procjena pokretnih stvari - u pravilu, sudski izvršilac, prije nego što pristupi zapljeni, predace izvršeniku (dužniku) rješenje o izvršenju i pozvace ga da plati iznos za koji je odredeno izvršenje.

Ako izvršeniku (dužniku) rješenje o izvršenju nije moglo da se preda prilikom zapljene, dostavice mu se naknadno, po opštim pravilima o dostavi.

Sud može odluciti zavisno od okolnosti svakog pojedinacnog slucaja da uruci rješenje o izvršenju prije pokušaja popisa i zapljene izvršenikovih stvari.

Izuzetno, popis i zapljena izvršenikovih stvari može se izvršiti po urucenju rješenja o izvršenju, što sud cijeni u svakom pojedinom slucaju.

O vremenu i mjestu zapljene obavijestice se tražilac izvršenja ako je to tražio.

Kod prodaje pokretnih stvari shodno se primjenjuju odredbe clanova Zakona o prodaji nepokretnih stvari.

Vrijednost stvari – iako vrijednost stvari prevashodno ekonomska kategorija, pravo joj posvecuje dužnu pažnju. Vrijednost stvari može biti redova (prometna, tržišna), vanredna, vrijednost zbog osobitog uvažavanja ili odnosa vlasnika prema stvari (afekciona vrijednost). Na ovom mjestu zadržacemo se na redovnoj (tržišnoj) vrijednosti stvari koju u sudskom postupku po nalogu suda odreduju za to ovlaštena lica (sudski procjenitelji), u zavisnosti od vrste stvari (nekretnina, pokretna stvar, mašine itd.). Procijenjena vrijednost stvari predstavlja pocetnu tacku u postupku sudske prodaje imovine dužnika, u odnosu na koju postupajuci sudija odreduje dalji tok postupka u njegovom najbitnije dijelu, a to je odredivanje cijene po kojoj ce odredena imovina biti prodana.

Pravo prece kupovine – pravo jednog lica da zahtijeva da mu sopstvenik (vlasnik), kada se odluci na prodaju, ponudi stvar radi kupovine prije svih ostalih. Pravo prece kupovine može biti ustanovljeno na osnovu zakona ili na osnovu ugovora. U slucaju da sopstvenik (vlasnik) stvari ne odgovori ovoj obavezi, lice u ciju korist je ustanovljeno pravo prece kupovine može pobijati ugovor o prodaji zakljucen izmedu sopstvenika (vlasnika) i treceg lica i zahtijevati da mu se stvar ustupi po cijeni i pod uslovima pod kojima je zakljucen ugovor o prodaji. U izvršnom postupku lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo prece kupovine upisano u zemljišnoj knjizi ima prednost pred najpovoljnijim ponudiocem ako odmah po zakljucenju nadmetanja izjavi da nepokretnost kupuje uz iste uslove.

Ako je nepokretnost prodata neposrednom pogodbom, sud ce pozvati nosioca uknjiženog prava prece kupovine, odnosno nosioca zakonskog prava prece kupovine, da se pod prijetnjom gubitka prava u odredenom roku izjasni hoce li se tim pravom koristiti.

Stecena finansijska i materijalna aktiva – Stecenu finansijsku aktivu koju banka može primiti u procesu naplate svojih potraživanja cine vlasnicki i dužnicki vrijednosni papiri, kreditna i slicna potraživanja, dok materijalnu aktivu cine stvari (nekretnine i pokretne stvari) koje banka preuzme u vlasništvo u procesu naplate svojih potraživanja.

Zakup – Ugovorom o zakupu obavezuje se zakupodavac da preda odredenu stvar zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to placa odredenu zakupninu.

Upotreba obuhvata i uživanje stvari (pribiranje plodova) ako nije drukcije ugovoreno ili uobicajeno.

Zajam – Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu odredenu kolicinu novca ili kojih drugih zamjenjenih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu kolicinu novca, odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i istog kvaliteta.

Zajmoprimac se može obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu.

U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.

Prodaja – Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine na prodatu stvar i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar.

Prodavac nekog drugog prava obavezuje se da kupcu pribavi prodato pravo, a kad vršenje tog prava zahtijeva držanje stvari, da mu i preda stvar.

Imalac cija je stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji ne odgovara za nedostatke stvari.

Kupac – ugovorna strana u pravnom poslu prodaje cija je osnovna obaveza placanje kupoprodajne cijene za tacno odredenu stvari, a osnovno pravo koje stice je pravo vlasništva na stvari za koju je platio ili ce platiti kupoprodajnu cijenu.

Katastarska cestica (k.c. broj) – je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina i predstavlja dio podrucja katastarske opštine omeden granicama (medama ili drugim granicama) koje odreduju pravni odnos na zemljištu, te granicama nacina upotrebe zemljišta. Katastarske cestice prikazuju se u katastarskom operatu svojim granicama i oznacavaju posebnim brojem u okviru katastarske opštine.

Stecajni postupak – Stecajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca stecajnog dužnika, unovcenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Stecajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze placanja. Okolnost da je stecajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimicno potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znaci da je platežno sposoban.

U pravilu se smatra da je stecajni dužnik platežno nesposoban ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novcane obaveze.

Stecajni postupak se može otvoriti i zbog prijetece platežne nesposobnosti. Ona postoji ako stecajni dužnik prema predvidanjima u vremenu dospjelosti nece biti u stanju da ispuni postojece obaveze placanja. Zbog prijetece platežne nesposobnosti samo stecajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stecajnog postupka.

Izvršni postupak – postupak po kojem sudovi u Republici Srpskoj sprovode prinudno ostvarenje

potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

Sredstva izvršenja su izvršne radnje ili sistem takvih radnji kojim se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje.

Predmet izvršenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može sprovesti izvršenje radi ostvarenja potraživanja.

Izvršne radnje mogu se neposredno sprovesti protiv izvršenika (dužnika) i drugih lica u skladu sa ovim zakonom.

Kapara – Ako je u trenutku zakljucenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili izvjesnu kolicinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor zakljucen (kapara), ugovor se smatra zakljucenim kad je kapara data, ako nije što drugo ugovoreno.

U slucaju ispunjenja ugovora, kapara se mora vratiti ili uracunati u ispunjenje obaveze.

Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajuci kaparu drugoj strani, niti to može uciniti druga strana vracanjem udvojene kapare.

Založno pravo[1]

Hipoteka – Hipoteka je stari institut gradanskog prava koji predstavlja tekovinu civilizacije ljudskog društva. Ona je zahvaljujuci stalnom prilagodavanju postala najrazvijeniji oblik založnog prava koji je do današnjih dana ne samo zadržao, nego i povecao svoj znacaj.

Svrha hipoteke je da osigura pravo prvenstvene naplate, ali i omoguci izvršenje obaveze iz obligacionog odnosa koju dužnik nije dobrovoljno ispunio. Njeno postojanje vrši psihološki pritisak na dužnika, a ukoliko to ne bi imalo efekta, hipotekarni povjerilac se može namiriti iz vrijednosti založene nekretnine.

Hipoteka se odnosi na odredeno potraživanje i odredenu nekretninu, promjena vlasnika opterecene nekretnine nije pravno relevantna, a povjerilac je ovlašcen na nacin odreden zakonom da traži namirenje svog potraživanja iz vrijednosti te nekretnine prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjerilaca koji su hipoteku stekli poslije njega, ukljucivši i stecajni postupak.
Rucna zaloga – Rucnu zalogu u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine reguliše Okvirni zakon o zalozima (Sl. gl. BiH br. 28 od 23 juna 2004; 54/04).

Zalog na pokretnim stvarima nastaje kada se ispune cetiri uslova kumulativno, bez obzira na redosljed ispunjenja:
a) postojanje registracije koja se odnosi na taj zalog u Registru zaloga;
b) zakljucenje ugovora o zalogu izmedu založnog dužnika i založnog povjerioca;
c) lice koje je oznaceno kao založni dužnik u registraciji treba da je vlasnik stvari koja je ugovorom o zalogu odredena kao obezbjedenje i
d) lice koje je oznaceno kao založni povjerilac u registraciji odnosno neko drugo lice u skladu sa ugovorom o zalogu ili sa njim povezanim ugovorom je dalo ili se obavezalo dati kredit licu oznacenom kao založni dužnik u registraciji.
Moguce je da se izvrši registracija buduceg zaloga prije potpisivanja ugovora o zalogu ili prije nego što založni dužnik postane vlasnik odredene stvari, ali ona sama po sebi ne može uspostaviti zalog.

Registracija je obavijest da zalog postoji ili da može postojati u buducnosti.

Medutim, kao što smo vidjeli, zalog nastaje tek kada budu ispunjeni i ostali propisani uslovi. Ugovor o zalogu treba da bude sacinjen u pisanoj formi, ali se za njegovu valjanost ne traži notarska obrada, odnosno ovjera, niti ovjera kod suda ili odgovarajuce opštinske službe. U ugovoru o zalogu obezbjedenje mora biti dovoljno odredeno da se na pouzdan nacin može identifikovati ukoliko za to bude potrebe, kada se postavi pitanje valjanosti, prava prvenstva i izvršenja založnog prava.

Novac – je mjerilo vrijednosti i opšte sredstvo razmjene. Sa gledišta gradanskog prava novac je tjelesna, po rodu odredena potrošna i zamjenjiva stvar.

Polisa osiguranja – Ugovor o osiguranju je zakljucen kad ugovaraci potpišu polisu osiguranja ili listu pokrica.

Pismena ponuda ucinjena osiguravacu za zakljucenje ugovora o osiguranju vezuje ponudioca, ako on nije odredio kraci rok, za vrijeme od osam dana od dana kad je ponuda prispjela osiguravacu, a ako je potreban ljekarski pregled, onda za vrijeme od trideset dana.

Ako osiguravac u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od uslova pod kojima on vrši predloženo osiguranje, smatrace se da je prihvatio ponudu i da je ugovor zakljucen.

U tom slucaju ugovor se smatra zakljucenim kad je ponuda prispjela osiguravacu.

U polisi moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana stvar, odnosno osigurano lice, rizik obuhvacen osiguranjem, trajanje osiguranja i period pokrica, svota osiguranja ili da je osiguranje neograniceno; premija ili doprinos, datum izdanja polise i potpisi ugovorenih strana.

Polisa osiguranja može biti privremeno zamijenjena listom pokrica u koju se unose bitni sastojci ugovora.

Osiguravac je dužan upozoriti ugovaraca osiguranja da su opšti i posebni uslovi osiguranja sastavni dio ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uslovi nisu štampani na samoj polisi.

Izvršenje obaveze iz prethodnog stava mora biti konstatovano na polisi.

U slucaju neslaganja neke odredbe opštih ili posebnih uslova i neke odredbe polise, primijenice se odredba polise, a u slucaju neslaganja neke štampane odredbe polise i neke njene rukopisne odredbe, primijenice se ova posljednja.

Prema sporazumu ugovaraca, polisa može glasiti na odredeno lice, po naredbi ili na donosioca.

Bankarska garancija – Bankarskom garancijom se obavezuje banka prema primaocu garancije (korisniku) da ce mu za slucaj da mu trece lice ne ispuni obavezu o dospjelosti izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji.

Garancija mora biti izdata u pisanoj formi.

Ponuda - Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen odredenom licu, koji sadrži sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zakljuciti ugovor.
Ako su ugovorne strane poslije postignute saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne tacke za kasnije, ugovor se smatra zakljucenim, a sporedne tacke, ako sami ugovaraci ne postignu saglasnost o njima, uredice sud vodeci racuna o prethodnim pregovorima, utvrdenoj praksi izmedu ugovaraca i obicajima.

Prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica, koji sadrži bitne sastojke ugovora cijem je zakljucenju namijenjen, važi kao ponuda, ukoliko drukcije ne proizilazi iz okolnosti slucaja ili obicaja.

Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih obavještenja, kao i oglasi ucinjeni putem štampe, letaka, radija, televizije ili na koji drugi nacin, ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora, nego samo poziv da se ucini ponuda pod objavljenim uslovima.

Ali ce pošiljalac takvih poziva odgovarati za štetu koju bi pretrpio ponudilac, ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu.

Ponuda u kojoj je odreden rok za njeno prihvatanje obavezuje ponudioca do isteka tog roka.

Ponuda ugovora za cije zakljucenje zakon zahtijeva posebnu formu obavezuje ponudioca samo ako je ucinjena u toj formi.

Isto važi i za prihvatanje ponude.

Ponuda je prihvacena kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu.

Ponuda je prihvacena i kad ponudeni pošalje stvar ili plati cijenu, kao i kad ucini neku drugu radnju koja se, na osnovu ponude, prakse utvrdene izmedu zainteresovanih strana ili obicaja, može smatrati kao izjava o prihvatanju.

Prihvatanje se može opozvati ako ponudilac primi izjavu o opozivanju prije izjave o prihvatanju ili istovremeno sa njom.

Granična kamatna stopa - Najviša ili najniža kamatna stopa po kojoj se obavlja određeno korišćenje ili angažovanje sredstava.

Izvršilac po ugovoru - U Službenom glasniku Republike Srpske broj 57 od 20. juna 2012. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izvršnom postupku kojim je u pravni sistem Republike uz sudskog izvršioca uveden institut izvršioca po ugovoru.

Za izvršenje novčanih potraživanja po osnovu računa ili izvoda iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga, isporuku vode, toplotne energije, odvoza smeća i RTV pretplate, na prijedlog tražioca izvršenja, sud će angažovati izvršioca po osnovu ugovora, pod uslovom da tražilac izvršenja na depozit suda izvrši uplatu troškova izvršnog postupka, određene od strane suda.
Izvršilac po ugovoru izvršenje može sprovesti na pokretnim stvarima izvršenika.
Za izvršioca po ugovoru sud može angažovati fizičko lice koje ispunjava najmanje opšte i posebne uslove propisane za sudskog izvršioca. Predsjednik suda će izvršiocu po ugovoru izdati valjanu ispravu kojom dokazuje svoj identitet i ovlašćenja. Ministar pravde donosi pravilnik kojim se propisuje način i postupak angažovanja izvršioca po ugovoru, kao i oblik i sadržaj isprave iz prethodnog stava.
Visina nagrade i naknade izvršioca po ugovoru odrediće se ugovorom zaključenim između suda i izvršioca po ugovoru. Za eventualnu štetu pričinjenu trećim licima u postupku izvršenja, izvršilac po ugovoru odgovara po opštim pravilima o odgovornosti za naknadu štete.

Tražilac izvršenja - označava lice koje je pokrenulo postupak radi izvršenja nekog potraživanja te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti.

Izvršenik - označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje.

Rješenje o izvršenju - označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično prihvaćen prijedlog za izvršenje ili kojim se izvršenje određuje po službenoj dužnosti.

Sudski izvršilac - označava sudskog službenika koji po nalogu suda neposredno preduzima pojedine radnje u izvršnom postupku.

Ugovor o kreditu - Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom.

Bankarski tekući račun - Ugovorom o bankarskom tekućem računu banka se obavezuje da nekom licu otvori poseban račun i da preko njega prima uplate i vrši isplate u granicama njegovih sredstava i odobrenog kredita.

Ugovor o ustupanju potraživanja (cesija) - Povjerilac može ugovorom zaključenim sa trećim prenijeti na ovoga svoje potraživanje, izuzev onog čiji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za ličnost povjerioca, ili koje se, po svojoj prirodi, protivi prenošenju na drugoga.
Ugovor o ustupanju nema dejstva prema dužniku, ako su on i povjerilac ugovorili da ovaj neće moći prenijeti potraživanje na drugoga ili da ga neće moći prenijeti bez dužnikovog pristanka.
Sa potraživanjem prelaze na prijemnika sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugovornu kaznu i sl. Za prenos potraživanja nije potrebna posebna saglasnost davaoca garancije, vlasnika garancije, kao ni bilo kog drugog nosioca garancije.
Plaćanje izvršeno prije dostavljanja informacija iz prethodnog stava biće pravosnažno i oslobađa dužnika od svih obaveza plaćanja prijemniku. U suprotnom, obaveza ostaje i on je obavezan da je ispuni prijemniku.

Kalendar ročišta

Za Vas izdvajamo

Sve vijesti