12 hiljada pokrenutih prinudnuh naplata za tri mjeseca

BANJALUKA, Poreska uprava RS za protekla tri mjeseca ove godine pokrenula je čak 12.448 prinudnih naplata na ukupan iznos dugea vrijednosti oko 41,7 miliona KM, što je u poređenju sa istim periodom prošlom godine više za čak 3.500 postupaka, saznaje CAPITAL.

Najčešći razlozi za pokretanje postupaka su kašnjenja redovne naplate ili rate reprograma, kada se raskida reprogram i pokreće postupak prinudne naplate.

Ovaj način rada Poreske uprave RS očito daje rezultate. Od ukupnog duga obveznika za protekla tri mjeseca naplaćeno je oko 16,2 miliona maraka, dok je u istom periodu prošle godine stepen naplate bio znatno manji i iznosio je oko 5,2 miliona maraka.

Od stupanja na snagu novog Zakona o poreskom postupku, Ministarstvo finansija RS odobrava reprogram na iznos koji je veći od 5.000 KM, dok je u nadležnosti Poreske uprave odobrenje reprograma na iznos duga do 5.000 KM.

“Na osnovu ovog zakona, Ministarstvo finansija RS za prva tri mjeseca ove godine donijelo je 31 rješenje o odgodi prinudne naplate, na iznos duga od 6,2 miliona KM, a u istim nema reprogramiranih obaveza prema fizičkim licima. U istom periodu Poreska uprava RS je donijela deset rješenja o odgodi, na iznos duga od 20.500 maraka, među kojima takođe nema reprogramiranih obaveza prema fizičkim licima”, kaže za CAPITAL direktorica Poreske uprave RS Zora Vidović.

Zbog neažurnosti u plaćanju dospjelih rata, u prošloj godini raskinuta su 32 rješenja, koje je donijelo Ministarstvo finansija, na iznos duga od 11,3 miliona KM, dok je u prva tri mjeseca ove godine raskinuto osam rješenja na iznos duga od 1.45 miliona KM.

“Poreska uprava je u prva tri mjeseca ove godine raskinula tri reprograma, na iznos duga od 14.255,44 KM, dok u prošloj godini nije raskinut nijedan reprogram”, dodaje Vidović.

Grabovac: Privreda preopterećena !

Izvršni direktor Udruženja ekonomista “SWOT” Saša Grabovac kaže za CAPITAL da je ogromno povećanje broja novopokrenutih prinudnih naplata zapravo indikator lošeg stanja u privredi.

“Jedan aspekt ovog problema je da su poreska opterećenja prevelika, a drugi je da se ne izmiruju prijavljene obaveze.  U javnosti i među privrednicima vlada mišljenje da su poreska opterećenja prevelika. Zbog toga smatram da bi došlo do pobljšanja kada bi se uvele progresivne stope poreza na dohodak i neoporezi dio plate čime bi se stimulisala tekstilna i prerađivačka industrija, industrija namještaja…odnosno grane privrede koje imaju perpsektivu”, ističe Grahovac.

Veoma značajno je, smatra on, voditi jednaku politiku kako prema velikim tako i prema malim preduzećima koja kasne sa uplatom poreza i ostalih dažbina prema državi.

“Mali poreski obveznici sve češće bivaju izloženi pritiscima, dok je velikim dozvoljeno da godinama ne izmiruju obaveze i nagomilavaju milionske dugove. U tom smislu treba voditi jednaku politiku kako prema velikim tako i prema malim firmama. Treba imati na umu da je svako preduzeće značajna ćelija u društvu i namirivanju obaveza treba pristupiti sa strane da i država pokaže razumijevanje u tom procesu, ali bez višegodišnjih tolerisanja”, ističe Grabovac, te dodaje da je uvođenje transparentnosti kada je riječ o poreskim dužnicima dovelo do stvaranja većeg povjerenja.

Jelena Despotović

Tekst je preuzet sa Portala Capital.ba