Kako će Srbija izaći iz Krize?! Zna Krstić..

BEOGRAD, Funkciju ministra finansija Srbije, nakon što je Lazar Krstić podnio ostavku na tu dužnost, preuzeće ministar privrede Dušan Vujović do izbora novog ministra.

Krstić, koji će postati specijalni savjetnik premijera Aleksandra Vučića, kao razloge za ostavku na ministarsku funkciju naveo je neslaganje u tempu provođenja reformi u Srbiji.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Vučićem nakon sjednice Vlade na kojoj su usvojena nacrti zakona o radu i o penzijsko-invalidskom osiguranju, Krstić je rekao da su to dva istinski reformska nacrta zakona, prva poslije devet godina, javili su mediji u Srbiji.

„Tražio sam od premijera nemoguć program za naše uslove: smanjenje penzija od najmanje 20 odsto, smanjenje plata najmanje 15 odsto, otpuštanje minimum 160.000 zaposlenih iz javnog sektora i povećanje cijene struje od 30 odsto“, rekao je Krstić.

Navodeći da Vučić ima „meko srce“, Krstić je rekao da smatra da mjere koje je pomenuo treba da budu provedene odmah i u punom obimu.

Krstić je rekao da se dogovorio sa Vučićem da podnese ostavku.

„Mislim da premijer i ministar finansija moraju da imaju potpuno isti pristup, ne samo oko cilja, već i načina na koji će se doći do cilja. Zato smo postigli dogovor da podnesem ostavku na mjesto ministra finansija. Ne činim to lako. Znam da je to u najboljem interesu zemlje“, rekao je Krstić, obrazlažući svoju odluku.

On je naglasio da će biti na raspolaganju Vladi na koji god način to bude imalo smisla, te je zahvalio na podršci koju je imao.

Krstić je rekao da je prije 10 mjeseci preuzeo ministarsku funkciju i sa svojim timom uspio je da predstavi stvari onakvima kakve jesu, a cijena zaduživanja bila je na istorijskom minimumu otkad Srbija trguje na međunarodnom tržištu kapitala.

On je pojasnio da je ovo „račun koji je ova vlada morala da plati“, nakon nekoliko političkih odluka, kao što su povećanje penzija vanredno 22 odsto prije izbora i potom nakon formiranja koalicije.

„Nerealna dinamika rasta plata u javnom sektoru nije pratila pad BDP-a u trenutku kada je privatni sektor izgubio i 40.000 ljudi, uz zapošljavanje u javnom sektoru“, naveo je Krstić. Srna