Zakon protiv majstora stečajeva

BEOGRAD, Privrednicima u Srbiji koji ne izmire dugovanja preduzeća koja su gurnuli u blokadu, država će zabraniti osnivanje novih firmi.

U prošloj godini u Srbiji je poslovalo 115.613 privrednih društava. Više od četvrtine od ukupnog broja čine firme koje nemaju zaposlene. Ništa neobično, tvrde upućeni, kad preduzeća u kojima je vlasnik jedini zaposlen rade po zakonu i dobrim poslovnim običajima.

Ali, takve firme često se osnivaju da bi se izbjegle obaveze prema poslovnim partnerima i državi ili, u još gorem slučaju, „oprale pare”. Treći razlog je, kažu poslovni ljudi koji se drže zakona i poslovnog morala, izvlačenje iz nagomilanih dugova bez kazne.

Prezadužena firma se namjerno gurne u stečaj, a prethodno se sve što je u njoj vrjedno prenese na novo preduzeće. Po pravilu bez zaposlenih.

Kako „Politika” saznaje, država Srbija se sprema da stane na put i ovakvim prevarama zakonom o privremenom ograničavanju prava na obavljanje poslovanja i registrovanje privredne delatnosti.

Dok ne izmire dugovanja preduzeća koja su doveli u blokadu, ovaj propis će zabraniti njihovim vlasnicima da osnuju novu firmu.
Isto ograničenje važiće i za one kojima je sud izrekao meru ograničenja poslovanja.

– Donošenjem ovog zakona biće osnovan registar sa podacima iz kaznenih evidencija MUP-a, sudova i drugih državnih organa – kaže Zvonko Obradović, direktor Agencije za privredne registre Srbije.

– Na osnovu tih podataka, Agencija će imati uvid u poslovnu istoriju lica koja podnesu zahtjev za osnivanje novog pravnog lica. Ograničenje prava na osnivanje nove firme biće privremenog karaktera i trajaće dok važi zabrana ili kazna.

Prijedlog teksta budućeg zakona utvrdila je radna grupa, sastavljena od stručnjaka APR, Ministarstva unutrašnjih poslova, Narodne banke, Ministarstva privrede i desetak drugih institucija.

Prema Obradovićevim rječima, na Ministarstvu privrede Srbije je da zvanično predloži ovaj zakon. U njegovoj nadležnosti je da utvrdi nacrt, zatim sljedi javna rasprava, a potom se prijedlog dostavlja vladi na usvajanje, pa pred poslanike u Skupštini.

Donošenje zakona o privremenom ograničavanju prava na obavljanje poslovanja do sada je više puta najavljivano, ali su ga česte promjene nadležnih ministara odlagale. Ako predviđena procedura bude išla prema očekivanju, Skupština bi ovaj propis mogla da usvoji do kraja godine.

Dragoljub Rajić, konsultant Mreže za poslovnu podršku, kaže da poslovna zajednica odavno očekuje usvajanje registra „onih koji osnivaju nove firme da bi zameli trag starim dugovanjima”.

– Neophodna je saradnja više državnih organa da bi se stalo na put ovakvim prevarantima – ukazuje Rajić.

– Na osnovu finansijskih izvještaja, koji se bez kazne „friziraju”, to često nije moguće. Zakon mora da se odnosi i na povezana lica, jer isti ljudi firmu registruju i na ime svog partnera. Ne treba ništa izmišljati. Treba kopirati švajcarske i njemačke propise koji su suzbili takvu pojavu.

Zakon o zabrani poslovanja do izmirenja dugova ili drugačije rečeno „registar diskvalifikovanih lica” već podavno postoji u Makedoniji. U njemu su podaci osoba čije su firme u blokadi i njima je zabranjeno osnivanje novih preduzeća dok god im je postojeće blokirano. U makedonskom registru vode se i podaci onih kojima je sud izrekao neku meru zabrane obavljanja određene djelatnosti.

Makedonski „registar diskvalifikovanih” poslužio je svrsi. Za mjesec dana od početka primjene diskvalifikovano je oko 40.000 osoba. Politika