Banke u BiH ne mogu naplatiti 16 posto kredita

Izvor: Dnevni list

Dvadeset i sedam banaka u Bosni i Hercegovini, koliko ih je poslovalo na kraju trećeg kvartala 2014., ne mogu naplatiti 16,1 posto kredita.

Prema pokazateljima financijskog zdravlja za bankarski sektor Centralne banke BiH, nekvalitetni krediti iznose 16,1 posto te su ukupno iznosili oko 2,6 milijardi maraka.

Rast udjela

Udio ukupnih kredita iznosio je na kraju rujna 2014. oko 16,2 milijarde maraka, podatak je Centralne banke. Banke u našoj zemlji imale su prihode veće od 914,4 milijuna maraka, a nekamatnih rashoda 758,6 milijuna maraka, te je neto dobit iznosila nešto više od 150,2 milijuna maraka.

Inače, udio nekvalitetnih kredita u odnosu na kraj istog kvartala u 2013. bio je niži za nekolika postotka. Tad je, na kraju rujna 2013., udio takvih kredita bio 14,9 posto ili oko 2,3 milijarde maraka. Postotak nenaplativih kredita u bankama bio je manji i na kraju drugog kvartala prošle godine kada je iznosio 15,5 posto, ili u vrijednosti od oko 2,5 milijardi maraka.

Ako se postotak od trenutačnih 16,1 posto usporedi s krajevima 2013., 2012., te 2011. godine, vidljivo je da je rastao. Podsjetimo, na kraju 2011. udio nekvalitetnih kredita iznosio je 11,8, 2012. 13,5 posto, da bi se na kraju 2013. povećao na 15,1 posto od ukupnih kredita. Inače, statički podaci CBBiH izneseni preko njezine web aplikacije Panorama Necto o kvaliteti aktive banaka kazuju da je nekvalitetna aktiva prema ukupnoj aktivi iznosila na kraju trećeg kvartala 12 posto, dok je nekvalitetna aktiva umanjena za rezerviranja prema temeljnom kapitalu iznosila 33,6 posto. Nekvalitetni krediti umanjeni za rezerviranja prema temeljnom kapitalu, po tim podacima, iznosili su 33,1 posto.HH

Utjecaj krize

O tomu koliko kriza utječe na bankarski sektor u BiH te Federaciji i “već ustaljenom” problemu nenaplativih kredita nedavno smo razgovarali s ravnateljem Agencije za bankarstvo FBiH Zlatkom Baršem. Na pitanje kakvo je bilo poslovanje sektora prije 2008., kada je ekonomska kriza nastala, on objašnjava kako su tada trendovi bili puno bolji, banke su bile aktivnije na tržištu, a vjerojatno i klijenti, u onom dijelu procvata ekonomije, dosta bolji i kvalitetniji. Posljedica krize su nekvalitetni, nenaplativi, odnosno takozvani loši krediti. Barš je tada kazao kako su oni sada na razini od oko 15,6 posto te da je, uglavnom, trenutačno zaustavljen njihov trend rasta. Po njegovom objašnjenju, kad bi banke pokrenule novu kreditnu aktivnost, razina takvih kredita bila bi još niža.